Služba za hematologiju i onkologiju


Delatnost


   1. Dijagnostika i lečenje malignih hemopatrija
      •  akutne limfoblastne leukemije
      •  akutne i hronične mijeloidne leukemije
      •  mijelodisplazni sindromi
   2. Dijagnostika i lečenje malignih hodgkinskih i nehodgkinskih limfoma
   3. Dijagnostika i lečenje bolesti histiocita
   4. Dijagnostika i lečenje uroÄ‘enih i stečenih poremećaja hematopoetskog sistema    (talasemijski sindromi, aplastične anemije, Fanconijeva anemija, osteopetroza i dr.)
   5. Dijagnostika i lečenje uroÄ‘enih i stečenih poremećaja hemostaze (trombocitopenije,    hemofilija, von Willebrandova bolest i drugi reÄ‘i poremećaji koagulacije)
Odeljenje ostvaruje svoju delatnost u saradnji sa laboratorijama za imunofenotipizaciju, citogenetiku i molekularnu biologiju.
U posebnim slučajevima obavljaju se konsultacije u vezi dijagnostike i terapije sa centrima u Evropi.

Lekari

Profesor Dr Gordana Bunjevački, savetnik direktora Instituta. RoÄ‘ena je 15 novembra 1941 godine. Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1996 godine, gde je završila specijalizaciju iz Pedijatrije 1973. i subspecijalizaciju 2002 godine. Magistrirala je 1979. a doktorirala 1983 godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Oblast posebnog interesovanja i rada je dečija hematoonkologija.
tel. 310 81 85; e-mail: bgordana@yubc.net

Dr Nada Rašović Gvozdenović, načelnik odeljenja. RoÄ‘ena je 23 jula 1945 godine. Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1970 godine, gde je završila specijalizaciju iz Pedijatrije 1976. Subspecijalizaciju je završila 1974 godine na LHNB univerzitetu, Malmo Švedska. Oblast posebnog interesovanja i rada su pedijatrijska hematologija, poremećaji koagulacije, uroÄ‘ene i stečene anemije i maligne hemopatije.

Dr Dragan Mićić, specijalista pedijatrije. RoÄ‘en je 24 jula 1959 godine. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1985 godine, gde je završio specijalizaciju iz Pedijatrije 1995 godine. Oblast posebnog interesovanja i rada je leukemija dečijeg doba.
e-mail: dr.micic@eunet.yu

Dr Miloš Kuzmanović, mr sci, specijalista pedijatrije. RoÄ‘en je 21 oktobra 1966 godine. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1992 godine. Postdilomske studije iz hematologije upisao je 1993. a završio ih 1999 godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu.
tel. 310 82 45; e-mail: milos@yubc.net

Dr Ankica Jovanović, specijalista pedijatrije. Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1997 godine, gde je završila specijalizaciju iz Pedijatrije 2003 godine. Magistrirala je 2003 godine takoÄ‘e na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Oblasti posebnog interesovanja i rada su hematologija i imuno-hematologija.



Dijagnostika, preoperativna priprema i lečenje solidnih tumora dečijeg doba u saradnji sa timom stručnjaka dečije hirurgije, laboratorije za patohistologiju i imunohistohemiju, citogenetiku i molekularnu biologiju
     •  Wilmsov tumor
     •  neuroblastom
     •  rabdomiosarkom
     •  primarni neuroektodermalni tumori
     •  tumori germinativnih ćelija
     •  retki tumori
     •  prema potrebi, dijagnostika i lečenje oboljenja koja su navedena u okviru delatnosti odeljenja za hematologiju.

Lekari

Dr Dragomir Đokić, mr sci, šef odeljenja, specijalista pedijatrije. RoÄ‘en je 4 jula 1960 godine. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1987 godine, gde je položio i specijalistički ispit 1994. Magistrirao je 1995 godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Oblast posebnog interesovanja i rada je hematoonkologija.

Dr Slaviša Zdravković, specijalista pedijatrije. RoÄ‘en je 24 februara 1960 godine. Diplomirao na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1987 godine, gde je položio i specijalistički 1999. Oblasti posebnog interesovanja i rada su onkologija i solidni tumori.


Delatnost


   1. Konsultativni pregledi radnim danom od 7 do 14h
   2. Jednodnevne hospitalizacije bolesnika sa gore navedenim oboljenjima ( dijagnostika,    terapija)

Lekari


Dr Snežana Ristić, specijalista pedijatar. Rođena je 13 jula 1971 godine. Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1997 godine, gde je položila i specijalistički ispit 2001 godine. Postdiplomske studije u toku, odobrena tema iz hematologije. Obalsti posebnog interesovanja i rada su hematoonkologija i intezivna nega i terapija.
e-mail: ristaecc@drenik.net

Lekari Službe za hematoonkologiju po pozivu.  Poboljšanje uslova smeštaja odnosno namenska gradnja bolničkog prostora I Pedijatrije prema standardima za lečenje bolesnika sa malignim hemopatijama.
Rekonstrukcija prostora V Pedijatrije prema standardima za lečenje bolesnika sa solidnim tumorima.
Saradnja sa centrima za pedijatrijsku hematologiju u zemlji i inostranstvu u cilju obezbeđenja uslova lečenja koji odgovaraju evropskim i svetskim standardima.
Usvajanje i primena novina u dijagnostici (tehnike molekularne biologije) i lečenju gore navedenih oboljenja primenom savremenih terapijskih protokola.
Kontinuirana edukacija (u zemlji i inostranstvu) lekara i medicinskih sestara zaposlenih u Službi za hematoonkologiju.
Povećanje delatnosti Dnevne bolnice za hematoonkologiju u cilju obezbeđenja komfornijih uslova dijagnostike i lečenja.

1961/62 godine stvoreno je jezgro budućeg odeljenja za hematoonkologiju, osnovanog 1964 godine. Osnivač i prvi načelnik bio je dr sci Jovan Kezić. 1970 godine pridružuju se dr Sofija Aleksandrović (kasnije viši naučni saradnik) i dr Nada Rašović. S pravom se može reći da je rad ovo troje lekara bio veoma značajan za rad službe za hematoonkologiju i da je dr Nada Rašović i danas glavni oslonac službe. Glavne oblasti njihovog interesovanja bile su maligne hemopatije, poremećaji sinteze hemoglobina, poremećaji hemostaze i solidni tumori.
Od 1976 do 1987 godine u službi je radio dr Žarko Barjaktarević, a dr Petar Ivanovski od 1980 do 1990 godine.
1991 godine u službu je primljena Doc dr Gordana Bunjevački, sada redovni profesor medicinskog fakulteta i načelnik Službe od 1993 godine, od penzionisanja dr Jovana Kezića.
Od 1988 do 2003 godine u službu je primljeno 8 lekara specijalista od kojih su dva magistri i jedan doktor medicinskih nauka.


Delatnost

   1. Autologna i alogena transplantacija kosne srži od identičnog srodnog davaoca kada nije    potrebno zračenje celog tela.
   2. Intenzivna nega i terapija hematoonkoloških bolesnika (akutna mijeloidna leukemija,    akutna limfoblastna leukemija visoki rizik, aplastična anemija, B nonHodgkin limfom, bolesnici    sa pancitopenijom).
   3. Kriokonzervacija humanih ćelija i tkiva (matične ćelije hematopoeze, fibroblasti,    homograftovi).

 Transplantacija matičnim ćelijama hematopoeze (TMCH) je savremen način lečenja brojnih stečenih i uroÄ‘enih oboljenja, a kod pojedinih, kao što su težak oblik aplastične anemije, hronična mijeloidna leukemija, mijelodisplazni sindrom, talasemija, bolest srpatlih ćelija, autozomna recesivna forma osteopetroze, Fankonijeva anemija, Blackfan-Diamond-ova anemija, Wiscott-Aldrich-ov sindrom, teška kombinovana imunodeficijencija, hronična granulomatozna bolest, hronična mukokutana kandidijaza, Glantzmann-ova trombastenija, metabolopatije (metahromatska leukodistrofja, lipidoza, mukopolisaharidoza, Pompe-ova bolest, Lech-Nyhan-ov sindrom), kongenitalna neutropenija i jedini danas poznat oblik lečenja. Osim kod ovih oboljenja, TMCH koristi se i u lečenju nekih malignih oboljenja matičnih ćelija hematopoeze kao što su akutna limfoblastna leukemija (u recidivu ili u prvoj remisiji kod leukemije visokog rizika), akutna mijeloidna leukemija (u prvoj remisiji grupa visokog rizika ili u recidivu) i limfomi (u recidivu). Poslednjih godina megaterapija s reinfuzijom matičnih ćelija hematopoeze je deo protokola za lečenje nekih solidnih tumora dečijeg doba (neuroblastom IV klinički stadijum i drugi solidni tumori: rezistentni oblici ili recidivi).
Godišnje se kod 20 do 30 dece obolele od različitih hematoloških, onkoloških, imunoloških ili metaboličkih bolesti postavi indikacija za transplantaciju matičnim ćelijama hematopoeze.
Potreba obezbeÄ‘ivanja savremene i uspešne terapije za grupu teško obolele dece, saznanje da se radi o veoma specijalizovanoj i skupoj terapijskoj proceduri, kao i činjenica da u našoj sredini do tada nije bio razvijen odgovarajuci pedijatrijski projekat inicirali su 1994. izradu Programa osnivanja i rada Odseka za intenzivnu terapiju i negu, tj. transplantaciju matičnim ćelijama hematopoeze u Službi za hematoonkologiju Instituta. Ministarstvo zdravlja Republike Srbije usvojilo je Program i donelo odluku o njegovoj realizaciji. Republički zavod za zdravstveno osiguranje Srbije obezbedilo je sredstva za nabavku dela opreme i graÄ‘evinske radove, koji su obavljeni tokom 1995-1996 godine. Deo sredstava za izradu filtera za precišcavanje vazduha, kao i deo opreme za Odsek obezbeÄ‘en je angažovanjem Udruženja roditelja dece obolele od leukemije i drugih malignih bolesti "Zvončica", koje je formirano pri Institutu.
Zahvaljujući saradnji lekara hematoonkološke službe Instituta i stručnjaka Instituta za nukearne nauke Vinča napravljen je mikroprocesor za programsko zamrzavanje matičnih ćelija hematopoeze, koji je Institut Vinča poklonio Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije.
Formiranje Laboratorije za kriobilogiju pri Odeljenju za transplantaciju kosne srži pomogla je vladina humanitarna organizacija Nuova Frontiera (Italija), a tokom 2001. angažovanjem lekara Ospedale St. Gerardo, Monza i nevladine humanitarne organizacij CESVI (Italija) dobijena je donacija grupe L’Espreso čime su značajno poboljšane dijanostičke i terapijske mogućnosti.
Prva transplantacija kosne srži od identičnog srodnog davaoca (kod deteta obolelog od aplastične anemije) uraÄ‘ena je sedamdesteih godina prošlog veka u Institutu (dr J. Kezić, dr M. Mikuška), a od haploidentičnog davaoca, kod dečaka obolelog od teške kombinovane imunodeficijencije 1990. (dr M. Abinun, dr D. Vujić, dr D. Lilić).
Aprila 1997 godine, otvaranjen Odeljenja za transplantaciju kosne srži sa laboratorijom za kriobiologiju u Institutu svoreni su uslovi za izvoÄ‘enje sledećih oblika transplantacije: alogena od identičnog srodnog davaoca i autologna ukoliko nije neopodno zračenje celog tela, što pokriva oko 75% potreba za ovim oblikom lečenja kod dece u našoj zemlji. Prva alogena transplantacija u novoformiranom Odeljenju za transplantaciju kosne srži uraÄ‘ena je aprila 1997. (kod bolesnika koji je bolovao od teške kombinovane imunodeficijencije), a prva autologna (kod bolesnika sa rabdomiosarkomom) avgusta iste godine, što je ujedno i prva autologna transplantacija kosne srži u našoj zemlji.
U periodu od 1990-2003. transplantacija matičnim ćelijama hematopoeze uraÄ‘ena je kod 77 bolesnika Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije. Uzrast ove grupe bolesnika je bio od 6 meseci do 18 godina. Kod 60% bolesnika indikacija za transplantaciju matičnim ćelijama hematopoeze bio je jedan od oblika lekemije. Ostale indikacije za transplantaciju su bile: aplastična anemija, talasemija major, uroÄ‘ena imunodeficijencija, recesivna forma osteopetroze, rabdomiosarkom, Hodgkin limfom i neuroblastom. Dijagnoza, indikacija za transplantaciju i priprema bolesnika odnosno davaoca i primaoca matičnih ćelija hematopoeze kao i praćenje posle transplantacije obavljeno je u Institutu od strane lekara transplantacionog tima. Transplantacija matičnim ćelijama hematopoeze uraÄ‘ena je kod 13 dece u Institutu, a ostali bolesnici su posle odreÄ‘ene pripreme upućeni u jedan od inostarnih centara (Italija) i 5 dece (uzrasta preko 10 godina) u Vojno-medicinsku akademiju u Beogradu.
Ujedno otvaranjem ovog odeljenja svoreni su uslovi za kriokonzervaciju i čuvanje humanih ćelija i tkiva, kao što su matične ćelije hematopoeze, fibroblasti i homograftovi.
Po osnovi Ugovora o saradnji sa Institutom za onkologiju i radiologiju Srbije transplantacioni tim Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije pomogao je u organizovanju i realizaciji dve autologne transplantacije kosne srži kod bolesnika Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.


Projekcija razvoja


Ukoliko transplantacija kosne srži bude finansirama od strane Zavoda za zdravstveno osiguranje planira se da u 2004 godini bude uradeno 10 do 15 transplantacija kosne srži (60 do 70% autologne i 30 do 40% alogene od identičnog srodnog davaoca bez zračenja celog tela). Optimalizacija protokola za kriokonzervaciju humanih ćelija i tkiva.
U 2005 godini broj urađenih transplantacija bi mogao da bude 15 do 20 pod uslovom da se obezbedi redovno finansiranje, kao i uvođenje minitransplantacije. Formiranje banke homograftova
Od 2006 do 2010 godine uvođenje novih oblika transplantacije (haploidentični srodni davaoca i nesrodni identični davaoc). Izrada projekta i započinjanje formiranje banke humanih matičnih ćelija hematopoze.


Zaposleni


Dr Dragana Vujić, ass, načelnik odeljenja. RoÄ‘ena je 2 avgusta 1960 godine u Beogradu. Medicinski fakultet u Beogradu završila 1984 godine, gde je položila i specijalilistički ispit iz pedijatrije 1993 godine. Postala magistar medicinskih nauka 1995 godine, magistarski rad je bio pod naslovom "Značaj citohemijskih ispitivanja patoloških ćelija u ne Hočkinskim limfomima dečijeg doba" na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Alternativni oblici imunomodulacije kod alogene transplatacije kostne srži u dece i učestalost bolesti kalem protiv domaćina" odbranila je 1998 godine.
Prethodna zaposlenja i kretanja u službi: 1986-1987. lekar opšte prakse u DZ "Dr Simo Milošević" u Beogradu; od 1988 zaposlena na Institutu - Služba za hematologiju i onkologiju; od 1997. šef odeljenja za transplataciju kostne srži.
Članstvo u stručnim udruženjima: SLD- sekcija za hematologiju i sekcija za transplataciju, EBMT group (Evropska grupa za transplataciju kostne srži), SIOP (međunarodno udruženje pedijatara hematoonkologa).
Ostala angažovanja: asistent na predmetu pedijatrije Medicinskog fakulteta u Beogradu, nastavna baza Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta od 1999 godine.
e-mail: vujicd@ptt.yu

Dr Dragana Jevtić, specijalista pedijatar. Rođena je 31 decembra 1969 godine. Diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1994 godine, gde je položila i specijalistički ispit 1999 godine. Postdiplomske studije u toku. Obalsti posebnog interesovanja i rada su transplatacija kostne srži AML, ALL (visoki rizik, B-lymplomy).
e-mail: drjevtic@beotel.yu

Dr Danka Redžić, specijalista pedijatrije.

Odgovorna sestra odeljenja: Sarovski Aleksandra.
Ukupan broj medicinskih sestra 10.
Ukupan broj higijeničara 3.

Istorijat


Prva alogena transplantacija kostne srži kod bolesnice sa aplastičnom anemijom uraÄ‘ena sedamdestih godina prošlog veka (dr J. Kezić, dr M. Mikuška).
Prva alogena transplantacija od srodnog delimično podudarnog davaoca kod bolesnika sa teškom kombinovanom imunodeficijencijom uraÄ‘ena 1990 godine (dr M. Abinun, dr D. Vujić, dr D. Lilić).
Izgradnja Odeljenja za transplantaciju kostne srži u periodu od 1994 do 1997 godine.
Izrada mikroprocesora za kriokonzervaciju humanih ćelija i tkiva u periodu 1994 do 1996 godine.
Prva kriokonzervacija humanih matičnih ćelija hematopoeze urađena 1996 godine u Institutu.
Odeljenje otvoreno aprila 1997 godine.
U novoformiranom Odeljenju prva alogena transplantacija od srodnog podudarnog davaoca aprila 1997 godine, a prva autologna avgusta 1997. što je ujedno i prva autologna transplantacija kosne srži u našoj zemlji.
Laboratorija za kriokonzervaciju sagraÄ‘ena 2000 godine (jedina laboratorija ove vrste u našoj zemlji u kojoj je moguće čuvanje kriokonzervisanog materijala u tečnom azotu).
Kriokonzervacija fibroblasta od 1999 godine.
Kriokonzervacija homograftova 1999 godine.
Prva kolekcija matičnih ćelija hematopoeze iz krvi pupčanika 2001 godine.
Ukupan broj urađenih transplantacija u Institutu do sada 15.

Institut za majku i dete

  • 011/3108-247, 011/3195-025

  • Radoja Dakića 6-8, Novi Beograd, Beograd

  • 100136676

  • 011/2697-232

  • www.imd.org.yu