Kako se zaštititi od sunca?

Poslednjih deset godina sve se više govori o negativnom učinku prekomernog izlaganja sunčevim zracima. UV zraci deluju na pigment kože i omogućuju njeno tamnjenje, ali u koži izazivaju i stvaranje slobodnih radikala, odnosno visokoreaktivnih molekula koje oštećuju ćelije kože te dovode do prevremenog starenja i malignih oboljenja kože.

Tamnjenje kože (pigmentacija) nastaje kao posedica stimulacije melanocita. To su ćelije u koži koje pod uticajem UV zraka stvaraju melanin, pigmentnu belančevinu koja uzrokuje tamnjenje kože, ali je i štiti od štetnog uticaja sunčevih UV zraka. Važno je znati da se tokom života broj melanocita (prirodne zaštite), smanjuje svakih 10 godina za 10%. Broj i aktivnost melanocita individualno varira, a postoje i regionalne razlike.

Odabir zaštitnih sredstava prema: zaštitnom faktoru, vodootpornosti, tipu kože

Veoma je važno znati odabrati odgovarajuća zaštitna sredstva. To su preparati koji štite od štetnog delovanja UV zraka na taj način da apsorbiraju, odnosno ne propuštaju (blokiraju) de sunčevih zraka odgovornih za nastanak oštećenja kože. Ambalaža zaštitnih sredstava obeležena je sa “SPF” (Sun Protection Factor), tj. naznačeno je da sadrže zaštitu od UV zračenja. Što je sposobnost apsorpcije veća, veći je i faktor zaštite. Zaštitni faktor se izračunava upoređivanjem dužne vremena koje je potrebno da se razvije opekotina od sunca na zaštićenoj koži i dužne vremena potrebnog da se opekotina razvije na nezaštićenoj koži.

Osobama čija koža obično crveni već nakon 10 minuta izlaganja suncu, nanošenjem preparata sa zaštitnim faktorom 2, koža će pocrvenjeti nakon 20 minuta. Ukoliko osoba upotrebi zaštitni faktor 20, koža će pocrvenjeti tek nakon 200 minuta, što je više od 3 sata izloženosti suncu. Preparati s “sun block” zaštitom maksimalno sprečavaju prodor sunčevih zraka do kože. Oni sadrže materije kao što su titan-dioksid i cink oksid, čije čestice poTEN ogledala odbijaju zrake sunca. Takvi preparati uz dodatak visokih koncentracija UV filtra zaista smanjuju prodor sunčevih zraka na minimum. Zaštitna sredstva se odabiraju i s obzirom na vodootpornost preparata i prema tipu kože. Trenutno se u svetu jedino uvažava kriterijum vodootpornosti američke Food and Drug Administration FDA po kojem je preparat vodootporan ako se nakon 2 kupanja/plivanja od 20 minuta, barem 50% nanesenog preparata zadrži na koži.

Prema odgovoru kože na izlaganje suncu tokom leta, u našem podneblju razlikuje se četiri tipa kože(postoji i 5 -osobe sa crnom kožom):

Skin Types

VRLO SVETAO TEN– sa pegama, plave ili crvene kose, plavih ili zelenih očiju (nikad ne potamne i uvek izgore). Preporučeno vreme izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava od 10-16sati za njih je do 10 minuta a savetujemo 20-30 UV zaštitni faktor.
SVETAO TEN - sklona letnjim pegama, plave kose, vrlo malo potamne i lako izgore. Za ljude s ovakvim tenom je preporučeno vreme izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava od 10-16sati od 10 do 20 minuta a savetujemo im da upotrebljavaju zaštitno sredstvo s 12-15 UV zaštitnim faktorom.
TAMAN TEN- bez pega, svetlokestenjaste ili svetlosmeđe kose, lako tamne i rijetko izgore. Vreme izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava od 10-16 sati ovakvim osobama preporučeno je ne duže od 30 minuta i da koriste zaštitu s 8-10 UV zaštitnim faktorom.
VRLO TAMAN TEN (mediteranski tip)- maslinasti ten, tamnosmeđa ili crna kosa, nikad ne izgore. Vreme preporučeno izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava od 10-16 sati za ovu kategoriju ljudi je do 50 minuta a savetujemo korišćenje 4-6 UV zaštitni faktor.

Zaštitni faktor koji ćemo upotrebiti također zavisi o planiranoj dužini boravka na suncu ako nismo u mogućnosti izbegavati izloženost sunčevim zrakama od 10-16 sati što je od značaja za profesije koje rade na otvorenom i nisu se u mogućnosti skloniti od štetnih uticaja. Za neke od njih preporučujemo da se krema za sunčanje visokog faktora (20 +) koristi kao obvezno sredstvo za zaštitu na radu. Pri odabiru zaštite treba misliti i na refleksiju sunčevih zraka iz okoline, kao i nadmorskoj visini.

Pravilno nanošenje zaštitnih sredstava:
Zaštitna sredstva na kožu treba naneti pola sata prije izlaganja suncu.Kako sredstva za zaštitu od sunčanja nestaju znojenjem ili kupanjem, valja ih ponovo nanositi svaka 2 sata.

Zaštita očiju

sim kože, od sunca treba zaštiti i oči. Od svih vrsta zračenja koje isijava Sunce, na oko najopasnije deluju UV zračenja. Kako promene u ozonskom omotaču Zemlje povećavaju intenzitet UV zraka, a time i njihovu štetnost, nošenje sunčanih naočara je izuzetno važno. Osim od štetnog delovanja nevidljivih UV zraka, sunčane naočare štite i od zasljepljivanja te ulaska prevelike količine svetlosti. Vrlo je važno sunčane naočare pravilno odabrati proverom kvalitete i sposobnosti 100% UV zaštite. Najbolje ih je kupovati u optičarskim radnjama gde možete biti sigurniji u njihov kvalitetu. Naime, nije dovoljno da na deklaraciji piše UV zaštita već UV filteri moraju biti stvarno ugrađeni u staklo naočara. To se može proveriti u bolje opremljenim optikama koje imaju aparat za testiranje. Opasno je nositi sunčane naočale sa zatamnjenim staklima, a bez UV filtera jer tada nesmetano gledamo u sunce, a nemamo nikakvu zaštitu od štetnih učinaka UV zraka. Odaberite naočare toliko tamne da se kroz njih gleda ugodno, bez zamora.
Trebalo bi ih nositi tokom cele godine kada ima sunca, a važno je da ih nose i deca jer sunčevi zraci na njihove oči deluju jednako. Ne smemo zaboraviti da je i u solarijumu važno zaštiti oči od delovanja UV zraka.

Zaštita dece od sunca

Dečija koža je osetljivija na sunce i lakše izgori nego koža odraslih. Decu do 6 meseci starosti ne bi trebalo uopšte izlagati suncu. Decu koja imaju 6 meseci i više, potrebno je zaštititi prikladnom odećom, pokrivalima za glavu i zaštitnim sredstvima koja apsorbuju i sprečavaju prodor UV zraka na kožu ( kreme sa visokim faktorom- 30+ i više ili preparati sa “sun block” zaštitom).

(zdravlje)

Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a ponekad i čoveka. Šume i proplanci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih užitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti. Značajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti. Kako bi mogli što lepše i sigurnije odlaziti u prirodu, nije na odmet ponešto saznati o tim malim životinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i mogućnostima da se ti rizici izbegnu. ...

Subota, 13.6.2009

Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Za borbu protiv celulita i gojaznosti nikad nije kasno, no pre negoli krenete, trebate znati da se ništa ne može postići na brzinu ...

Pretraga

Kako se zaštititi od sunca?

Odabir zaštitnih sredstava prema: zaštitnom faktoru, vodootpornosti, tipu kože

Zaštita očiju

Zaštita dece od sunca

Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Subota, 13.6.2009

Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Subota, 13.6.2009

Property of VIPMedia & Friends. 2006. Sva prava zadržana. Uslovi korišćenja