Zdravlje 
  

Smanjeno uzimanje vode utiče na srce

voda zivotaMalo je poznato koliko dovoljno ili nedovoljno unošenje čiste vode i sa njim povezana dugogodišnja i hronična dehidracija čitavog organizma utiče na kardiovaskularni sistem. Potrebe organizma za čistom vodom iznose oko 2 litra dnevno.

Pri tome moramo da imamo u vidu da gazirani napici, sokovi, čaj, a posebno alkohol i kafa, ni hemijski ni fiziološki nisu isto što i čista voda niti mogu da je zamene.

Ukoliko ne unosimo u organizam količinu vode koja je njegova minimalna potreba, i ukoliko to traje godinama, kako je u nizu svojih stručnih i praktičnih radova pokazao američki lekar dr Ferejdun BatmanheliÄ‘, naš organizam polako ali sigurno dehidrira. To dovodi do fiziološkog odgovora niza mehanizama organizma za zaštitu od dehidracije (koje smo nasledili još od naših predaka vodozemaca) i do odgovarajućih promena u funkcionisanju organizma. Ovde ćemo se koncentrisati na uticaj dehidracije na krvne sudove, čije je zdravlje od suštinske važnosti za zdravlje srca.

Krvotok kao vodovodna mreža


Krvni sudovi su elastični i prilagoÄ‘avaju se količini tečnosti koja je u njima šireći i skupljajući svoj lumen (obim). Oni moraju da se manjku tečnosti trenutno prilagode grčenjem, smanjivanjem obima, jer bi inače došlo do izdvajanja gasova iz krvi, što bi imalo fatalne posledice. Dakle, dehidracija, koja smanjuje i količinu krvne tečnosti, dovodi do grčenja, odnosno smanjenja obima krvnih sudova.

Drugo, smanjenje količine tečnosti u krvotoku dovodi i do pada pritiska na njegovim krajevima – kapilarnoj mreži koja snabdeva tkiva i organe krvlju. Stvar je potpuno ista kao sa vodovodom: manje vode, manji pritisak u slavini! Da ne bi došlo do oštećenja tkiva usled manjka krvi, kardiovaskularni sistem reaguje povećanjem pritiska! I tako, paradoksalno, manje unošenje tečnosti dovodi do povišenog pritiska. To je ona vrsta povišenog pritiska kome se zapravo ne zna uzrok i koji se, lekarski domišljato, naziva „esencijalnom hipertenzijom”.

Ako hipertenziju ove vrste lečimo diureticima – mi zapravo još pogoršavamo situaciju. Organizam ima manjak vode, a mi ga teramo da je još izbaci! Tako se stvara zatvoren krug koji dovodi do sve većeg pogoršavanja. On se može prekinuti jedino postepenim povećanjem unošenja čiste vode, dok se ne dostigne nivo minimalnih potreba – 2l dnevno!

Holesterol „štiti” krvne sudove od dehidracije


voda je veoma vaznaKad se u organizam ne unosi dovoljno tečnosti, krv, kao vodeni rastvor, postaje gušÄ‡a. Po principu osmoze, krv tada počinje da crpi vodu iz ćelija krvnih sudova. Svaka ćelija, meÄ‘utim, ima primarni mehanizam koji je, da tako kažemo, „stariji” i koji je štiti od dehidracije – a to je stvaranje „cigala” holesterola koje sprečavaju vodu da ističe iz ćelije! I tako, paradoksalno, manje unošenje tečnosti – dovodi do povećanja količine holesterola na zidovima krvnih sudova, a to je poznato kao zakrečavanje koje, nažalost, dovodi do postepenog smanjenog snabdevanja srca krvlju i progresivnog propadanja srčanog tkiva.

Pacijenti dr BatmanheliÄ‘a koji su patili od visokog pritiska i holesterola, uz njegov nadzor, uspevali su da reše te probleme samo povećanim unosom vode. Zvuči neverovatno, ali je istinito, što pokazuje njegova dokumentacija, istorije bolesti i svedočenja samih pacijenata. Naravno, ako hoćete da pokušate ovaj metod, morate se konsultovati sa lekarom, jer se mora isključiti mogućnost problema sa bubrezima i pratiti zdravstveno stanje, u slučaju da se neko već leči klasičnim medikamentima protiv holesterola i visokog pritiska, koje bi pod lekarskim nadzorom trebalo da smanjuje onako kako se, sa povećanim unosom vode, smanjuju i vidljivi simptomi.
(virtualno )
Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a ponekad i čoveka. Šume i proplanci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih užitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti. Značajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti. Kako bi mogli što lepše i sigurnije odlaziti u prirodu, nije na odmet ponešto saznati o tim malim životinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i mogućnostima da se ti rizici izbegnu. ...

Subota, 13.6.2009

 
Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Za borbu protiv celulita i gojaznosti nikad nije kasno, no pre negoli krenete, trebate znati da se ništa ne može postići na brzinu ...

Subota, 13.6.2009