Zdravlje 
  

Preduhitrite prehladu i grip

Jesen je kalendarski stigla, no još uvek se osećaju poslednji tragovi leta. Prohladna i maglovita jutra te sunčana popodneva s temperaturama iznad 20 stepeni idealne su vremenske prilike za obolevanje od prehlade, najučestalije zarazne bolesti. Dosadno šmrcanje, kijanje i grlobolju možete izbeći ili barem ublažiti ako se zaštitite na vreme

Prehlada se može nazvati blažom verzijom gripe, zarazne bolesti od koje svake zime obole milioni ljudi u svetu.

gripOna je najčešÄ‡a od svih virusnih infekcija gorneg dišnog puta koji čine nos, grlo i sinusi i često se brka s gripom, koja ponekad ima iste simptome, ali je jačeg intenziteta i dugotrajnija. Osim toga, prehlada je bolest koja traje najviše nedelju dana i uglavnom se ne mora preležati, dok vas gripa može prikovati za krevet do dve nedelje.

Prehladu uzrokuje više od 200 vrsta virusa koji se prenose kapljičnim putem (govor, kijanje, kašljanje, rukovanje) te napadaju nos, sinuse, grlo i bronhe. Simptomi su joj hunjavica, začepljen nos, kijanje, grlobolja, kašalj, a povišena temperatura javlja se uglavnom kod male dece. Simptomi se postupno smiruju i u pravilu ne zahtevaju odlazak lekaru, no kod ljudi slabijeg imuniteta mogu se razviti upale sinusa i uha ili bronhitis. Prehlada može pogoršati stanje hroničnih bolesnika pa je u takvim slučajevima potreban pojačan oprez te savetovanje s lekarom.

KAKO RAZLIKOVATI PREHLADU I GRIPU?


Ljudi često greše kada misle da je svaka prehlada, viroza ili bolest s temperaturom gripa, no gripom se smatra samo ona bolest koja je uzrokovana virusima A, B i C. Gripa i prehlada razlikuju se po tome što gripa ima jače izražene simptome - visoka temperatura iznad 39 stepeni, drhtavica, bolovi u mišićima i zglobovima, malaksalost, a u dece neretko i mučnina, odnosno povraćanje - i javlja se uglavnom zimi.

MlaÄ‘a deca koja idu u vrtić ili su tek krenula u školu zbog nedovoljno razvijenog imunološkog sustava prehlaÄ‘ena su i do dvanaest puta godišnje. Starija deca imaju razvijeniji imunološki sustav pa se u njih prehlada javlja nekoliko puta tokom  godine, dok su odrasli prehlaÄ‘eni prosečno dva do tri puta godišnje.

Lek  protiv prehlade ne postoji pa je najbolje reagirati na vreme i sprečiti je. Kao prvo, dobro se naspavajte, a preporučljivo je uzeti i neki od biljnih pripravaka koji pomažu protiv ove bolesti.

HODAJTE, PIJTE TEKUĆINU TE JEDITE VOĆE I POVRĆE


Važnu ulogu u obrani organizma imaju vitamini A i C te minerali cink i gvožđe, a najbolje je jesti puno voća i povrća. TakoÄ‘e, otklonite sve što vam izaziva napetost i stres te povećajte telesnu aktivnost. Brzo hodanje u trajanju od pola sata dnevno jača imunološki sustav i potiče prirodne mehanizme kojima se iz tela uklanjaju virusi.

Izbegavajte gužve i bliske kontakte s prehlaÄ‘enim osobama, prekrijte nos i usta kada kašljete i kijate, upotrebljavajte jednokratne papirnate марамице i bacite ih odmah nakon upotrebe te temeljнo čistite nos i često perite ruke.

Kada izlazite, odenite se u skladu s spoljnom temperaturom, a najbolje slojevito; uzimajte mnogo tekućine (voda, lagani biljni čajevi, sveže iscijeÄ‘eni sokovi, juhe), a ako ste promukli, govorite što manje jer je i šapat naprezanje za glasnice. Pazite da ne preterate sa sredstvima za ublažavanje boli i snižavanje temperature i strogo se pridržavajte uputa za njihovo uzimanje.

Antibiotike nikako nemojte piti bez preporuke lekara - oni ne mogu ubiti viruse, a njihova prekomerna upotreba može dovesti do toga da bakterije koje se kasnije pojave budu otporne na njih. Ako se danima ne oporavljate (ne možete sniziti temperaturu, imate teškoća s disanjem ili gutanjem, jake bolove…), obvezno potražite lekarsku pomoć.

VODENA PARA ZA ZAÄŒEPLJEN NOS


prehladaNaravno, pre pojave epidemije, obično tokom  oktobra, moguće je vakcinisati se protiv gripa. Vakcinisanje je posebno preporučljivo za starije osobe kod kojih posledice oboljevanja mogu biti puno teže nego kod drugih dobnih skupina. Nakon što se primi vakcina, potrebno je dva do tri nedelje da bi se razvio imunitet. Zaštita nakon vakcinisanja traje oko šest meseci pa vakcinisanje treba ponoviti svake godine.

Evo još nekoliko saveta kako si možete olakšati dane kada ste prehlaÄ‘eni ili iscrpljeni od gripe. Začepljenost nosa najlakše ćete ublažiti udisanjem vodene pare, stoga si priuštite jedno dugo tuširanje ili udišite paru iznad posude s uzavrelom vodom, glave prekrivene peškirom.

Upaljenim sinusima pomoći će vrući ili hladni oblozi. U zavisnosti od toga šta vam je draže, stavite vlažne peškire u mikrotalasnu pećnicu ili frižider. Poznato je i da beli luk uništava viruse koji se javljaju s običnom prehladom - najbolje je pojesti jedan režanj, ali ako vam je to previše neukusno, uzmite ga u obliku kapsula.

Usprkos uvreženom ponašanju, kada se javi bol u grlu, u zatvorenom i zagrejanom prostoru nije dobro nositi šalove i džempere s visokim okovratnikom. Mnogi veruju da se na taj način štite od bolesti grla, no ako se prekomjerno zagrijava, taj dio tela postaje još osetljiviji. Utopliti se treba tek na niskim temperaturama.
(tportal)
Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a ponekad i čoveka. Šume i proplanci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih užitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti. Značajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti. Kako bi mogli što lepše i sigurnije odlaziti u prirodu, nije na odmet ponešto saznati o tim malim životinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i mogućnostima da se ti rizici izbegnu. ...

Subota, 13.6.2009

 
Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Za borbu protiv celulita i gojaznosti nikad nije kasno, no pre negoli krenete, trebate znati da se ništa ne može postići na brzinu ...

Subota, 13.6.2009