Ishrana 
  

Nismo krivi zato što se gojimo?

Ukoliko je istinita, moguće je da je reč o vesti koju su mnogi čekali godinama – nismo krivi
zato što se gojimo.Nova su istraživanja otkrila kako bez obzira na to koliko hrane unesemo u organizam, stres svakodnevice uzrokuje gojinje. Potencijalni su 'krivci' – klima ureÄ‘aji, moderna medicina, zagaÄ‘enje i nedostatak sna.

vežbanje ne pomažeIstraživanje je došlo u pravi trenutak jer se većina zapadnih zemalja sve više koprca u porastu gojaznosti meÄ‘u populacijom svih dobi. U Britaniji je na primer svaki četvrti odrastao čovek gojazan, baš kao i svako treće dete. Statistika je to koja se od 1993. kod muškaraca udvostručila.

Dosad su za ovo okrivljavani lenjost, 'junk food' i loše životne navike. ÄŒak su se i brojni slavni uključili svojim radom u borbu protiv gojaznosti. Tako je Jamie Oliver lansirao kampanju za uvoÄ‘enje zdrave hrane u škole, dok bivši fudbaler Arsenala i Engleske Ian Wright promovira više aktivnosti za decu.

No dvadesetak stručnjaka iz Amerike, Kanade i Italije, objavilo je u studiji International Journal of Obesityja podatke o tome kako su ishrana i pomanjkanje fizičkih aktivnosti slučajne kod većine primera gojaznosti.

Njihova je studija, naime, pokazala kako se kod dece koja su više vežbala i jela zdravije nije ništa brže reducirala težina od one dece kojoj je dozvoljeno da jedu što god žele. Njihovi su razlozi za gojinje sledeći:

1. nedostatak sna – studija provedena tokom 16 godina na 68 hiljada žena pokazala je kako su se one koje spavaju pet sati dnevno više ugojile od onih koje su spavale šest sati

2. centralno grijanje i klima ureÄ‘aji – kada smo u okruženju u kojem se osećamo ugodno (bez drhtanja od hladnoće ili znojenja) trošimo manje energije

3. genetika – deca gojaznih majki vrlo verojatno će i sama kasnije biti gojazna

4. dugovečnost – gojaznost se povećava s godinama

5. moderna medicina – lekovi koje koriste milioni ljudi u svetu za lečenje, na primer visokog krvnog pritiska utiču na povećanje telesne težine onih koji ih konzumiraju

6. zagaÄ‘enje – svi smo izloženi pesticidima, parfemima, bojama, aromatiziranim okusima i slično, a mnogi od njih gojiju

7. starije majke imaju više deblje dece
(tportal)
Propolis – neverovatan i zanemaren lek

Propolis – neverovatan i zanemaren lek

Pčelicama je već hiljadama godina dezinficirajuća materija, a kod ljudi uspešno deluje kao antibiotik te posebno za lečenja opekotina, raznih rana na koži, ...

Subota, 13.6.2009

 
Brusnica sve traženija kao lek u Evropi

Brusnica sve traženija kao lek u Evropi

Brusnica, gorko-kiselkasto bobičasto voće poreklom sa severnoameričkog kontinenta, sve je popularnija u Evropi, ne toliko ...

Subota, 13.6.2009