Zdravlje 
  

Svetlošću protiv zimske depresije

Višečasovni mrak kod mnogih izaziva depresiju. Zbog toga lekari preporučuju luminoterapiju.

Dan u Švedskoj zimi kratko traje, sviće tek u 9.30 a sunce zalazi već u 14.30.

Jedan ŠveÄ‘anin je, meÄ‘utim, odlučio da luminoterapiju ponudi gostima svog kafića u Stokholmu. Tako se oni, udobno smešteni u bele fotelje i u belim bluzama, izlažu beloj svetlosti kako bi izbegli zimsku depresiju.

svetlost koja poboljšava raspoloženjeFasada Ljuskafea izgleda kao fasada bilo kojeg drugog kafića, ali je enterijer potpuno drugačiji, prenosi francuska agencija AFP. Belu svetlost, intenzivnu ali ne i zaslepljujuću, emituju posebne neonske sijalice sa plafona, čime se postiže i osećaj topline i smirenosti.

"Otvorio sam kafić pre tri godine, jer sam i sam pre nekoliko godina bio u depresiji zbog nedostatka svetlosti", priča Martin Silva

"Zimi mi sve izgleda dosadno. Ništa mi se ne radi, nemam snage i strašno sam umorna. Prošle godine sam dolazila u Ljuskafe i bolje sam se osećala", priča Anki Lever, koja radi u jednoj meÄ‘unarodnoj organizaciji za razvoj.

Dženi Olofson i Malin Anderson kažu da je u Švedskoj zimi teško živeti. "Dugo je mračno, dan je samo od 10 do 14 sati, što je deprimirajuće". Zato su, ističu, opčinjene svetlosnom terapijom.

Ljuskafe su podržali i lekari. Višečasovni mrak kod mnogih izaziva depresiju. Zbog toga se preporučuje ljudima da se bar jedan sat dnevno izlože beloj svetlosti, takozvanoj luminoterapiji, koja se obično radi u bolnicama.

"Pomislio sam da nije prijatno ići u bolnicu na seanse luminoterapije. Onda sam napustio poljoprivredu i otvorio kafić", kaže vlasnik Ljuskafea.

Kafe je od oktobra sve posećeniji kako je dan sve kraći. Oko 50 osoba svako jutro dolazi na svetlosnu seansu.

"To je alternativna, veoma ozbiljna i profesionalna terapija", rekao je profesor Maj-Liz Peršon sa psihijatrijskog odeljenja bolnice u gradu Karolinska.

Procenjuje se da u svetu izmeÄ‘u 0,5 i tri odsto populacije boluje od depresije zimi. "U Švedskoj je to više, čak do osam odsto stanovništva", kaže Peršon i dodaje da je ljudskom organizmu potrebna svetlost za lučenje melatonina, hormona koji utiče na bioritam.

"Ljuskafe je zaista dobro rešenje za veliki broj ljudi. Prijatno je i nije kao u bolnici. To je dobra terapija i za upoznavanje drugih ljudi", ističe Peršon.
Prema njegovim rečima, da bi terapija bila uspešna, potrebno je izlaganje svetlosti svakog dana po jedan sat tokom najmanje dve nedelje.

(Beta)
Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a ponekad i čoveka. Šume i proplanci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih užitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti. Značajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti. Kako bi mogli što lepše i sigurnije odlaziti u prirodu, nije na odmet ponešto saznati o tim malim životinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i mogućnostima da se ti rizici izbegnu. ...

Subota, 13.6.2009

 
Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Za borbu protiv celulita i gojaznosti nikad nije kasno, no pre negoli krenete, trebate znati da se ništa ne može postići na brzinu ...

Subota, 13.6.2009