Zdravlje 
  

I obična buka je opasna za zdravlje

Od delomičnog oštećenja sluha uzrokovanog bukom u svetu pati veći broj ljudi nego što bi to iko pomislio. Nekolicina njih su aviomehaničari ili rock zvezde pa bi se moglo reći da im je to u opisu posla, no svi ostali su žrtve skrivene opasnosti za zdravlje koja se može naći u svakom domu, školi ili uredu.

Pre obavljanja poslova koji uključuju korištenje strojeva što su potencijalno opasni po život zaposlenici prolaze obavezan kurs sigurnosti. Na predavanjima im se ukazuje na mogućnost ozljeda zbog neopreznosti, no tek je nakon nekog vremena otkriveno da takva mašinerija sustavno uništava sluh, pa su i čepići za uši postali standardan deo radne opreme.

Razlog zašto se sve više ističe opasnost od buke leži u tome što se poslednjih godina gubitak sluha i pojava trajne zvonjave u ušima beleže i meÄ‘u sve mlaÄ‘om populacijom. Zaključeno je i to da nešto što se naizgled čini kao normalna razina zvuka može biti izrazito opasno zbog načina na koji ga uho procesuira.

KAKO ÄŒUJEMO


Zvuk je interpretacija impulsa koje mozak prima iz slušnog kanala koji je izuzetno osetljiv te ga može oštetiti i buka uzrokovana jednim pucnjem iz pištolja. Prema statističkim podacima, skoro polovina ljudi je izložena buci koja može uzrokovati trajna oštećenja sluha. Neki izvori buke su očigledni, poput aviona, raznog oružja i strojeva, no postoje i oni koji izazivaju iste posledice, ali nisu tako očiti.

NA POSLU


Američka služba za zaštitu na radu Occupation Safety and Health Administration (OSHA) propisala je standarde koji su nužni za očuvanje sluha, a kao mernu jedinicu koristi decibel (dB), kojim se meri pritisak zvuka na slušne organe. I dok su profesionalni vojnici i aviomehaničari svjesni svoje izloženosti buci na radnome mestu, malo se zna da čak i dan proveden u uredu može biti riskantan zbog buke koju stvaraju računala, printeri, fotokopirni aparati, telefoni i, naravno, ljudi.

Tako je izmereno da buka u uredu doseže izmeÄ‘u 79 i 85 dB, što je jednako celodnevnom slušanju zujanja usisavača. TakoÄ‘e, ova razina buke aktivira obrambene telesne mehanizme koji vas tokom dana konstantno drže u stanju pripravnosti, stoga zaista nije čudno kada se na kraju radnog dana osećate kao da vam je netko isisao svu životnu energiju.

VIŠE OD OŠTEĆENJA


   
Buka je u modiKada vas usred noći probudi cviljenje guma ili nadletanje aviona, otkucaji srca se ubrzavaju, a to je reakcija na potencijalnu opasnost. Upravo zato neki od stručnjaka tvrde da mozak doživljava buku kao pretnju koja tjera telo da otpušta adrenalin, čime se automatski ubrzava rad srca.

Neposredna opasnost od računala i zvonjave telefona ne postoji, ali kako vaše telo to ne zna, postajete nervozni, razdražljivi i svadljivi, a tlak vam se povećava, čime se povećava i rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Buka može uzrokovati i zvonjavu u ušima, poznatu kao tinitus, koja ljude sprečava da čuju npr. protupožarni alarm ili razgovor dvoje ljudi, ali zato 'u glavi' čuju zvukove koji nalikuju na zvonjavu, zujanje ili zviždanje, i to bez zvučnog podražaja. Medicinski razlog za ovu pojavu još uvek nije poznat.

Osobe koje se uspiju rešiti tinitusa uvek uz sebe moraju nositi čepiće za uši, no ukoliko je neizlječiv, moraju biti posebno oprezne jer im bilo kakva buka može pogoršati stanje.

SIGURNI KOD KUĆE?


Mislite li da vam je dom oaza tišine, razmislite dva puta jer neka od istraživanja pokazala su da razina buke u kuhinji može dosegnuti glasnoću one u tvornici. Kako biste izbegli dugotrajnu izloženost buci, možete se povući u neku drugu prostoriju, no upitno je koliko biste tamo bili sigurni.

Tako gledanje televizije uz zvuk prosečne glasnoće proizvodi oko 69 dB. Ako netko usisava, a vi se nalazite na drugom kraju sobe, izloženi ste razini buke od 73 do 81 dB. Čak i razgovor može proizvesti od 50 do 100 dB, ako morate vikati da biste nadglasali sve ostale zvukove.

Potencijalni izvori buke skrivaju se i u dječjim igračkama. Naime, igračke koje proizvode zvukove mogu biti glasne i do 135 dB, a govorimo o igračkama koje, kada se stisnu, cvile ili zvone, glazbenim igračkama, oružju i slično. Stoga razmislite hoćete li ih kupiti svojoj deci.

SAMOOBRANA


Kao sredstvo zaštite od buke preporučuje se korištenje čepića ili slušalica za uši. S obzirom na to da živimo u bučnom okruženju, bilo kakva zaštita bolja je od nikakve te je jako važno još od detinjstva brinuti za svoj sluh.

Ovo su neka od pravila kojih bi se trebalo pridržavati: treba smanjiti glasnoću prilikom slušanja radija i gledanja televizije, koristiti čepiće za uši, upotrebljavati jedan po jedan aparat te ih isključiti što je pre moguće, ne kupovati deci igračke koje proizvode buku te izbegavati sjedenje blizu zvučnika i na bučnim mestima.

TakoÄ‘e, razgovarajte sa šefom o redukciji buke na poslu, objasnite trenerima važnost korištenja čepića u sportskim dvoranama, a poslužite se i zakonima koji propisuju razinu buke prilikom preleta zrakoplova ili većih graÄ‘evinskih radova. Poput zagaÄ‘enja zraka, i buka koja šteti našem sluhu je zdravstveni problem koji možemo i moramo riješiti samo ako se potrudimo.
(tportal)
Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Šumski krpelji i bolesti koje prenose – kako se zaštititi?

Krpelji su paraziti toplokrvnih životinja, a ponekad i čoveka. Šume i proplanci pružaju im dom, a ljudima koji ih posjećuju radi izletničkih užitaka ili zbog posla mogu načiniti neugodnosti. Značajni su jer mogu prenositi neke bolesti, no nasreću samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti. Kako bi mogli što lepše i sigurnije odlaziti u prirodu, nije na odmet ponešto saznati o tim malim životinjama, o rizicima koje one predstavljaju za ljude i mogućnostima da se ti rizici izbegnu. ...

Subota, 13.6.2009

 
Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Celulit i debljina - bolest ili estetski nedostatak

Za borbu protiv celulita i gojaznosti nikad nije kasno, no pre negoli krenete, trebate znati da se ništa ne može postići na brzinu ...

Subota, 13.6.2009